Laboratoriji koji sudjeluju u VIRTULAB projektu

Virtualni laboratorij za istraživanje i razvoj materijala

Saznajte više

Misija

Fakultet je orijentiran na promicanje kemijskog inženjerstva i primijenjene kemije kao znanstvenih disciplina, putem povezivanja znanosti i tehnologije s gospodarstvom, industrijom i javnim djelatnostima, s ciljem postizanja održivog razvoja, povećanja opće razine inovativnosti društva, akceleracije prijenosa znanja, odnosno stvaranja i poticanja novog poduzetništva.

Vizija

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije bit će u srednjeeuropskoj regiji mjesto „dobrih vibracija“, žarište partnerskog i suradničkog okupljanja na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, na projektima razvoja inovativnih i unaprjeđenja postojećih kemijskih procesa, proizvoda, odnosno materijala, te projektima iz područja zaštite okoliša. Završeni studenti Fakulteta bit će traženi kao izvrstan i široko obrazovan kadar kompetentan za učinkovito rješavanje problema iz svoga djelokruga. U široj javnosti, Fakultet će biti prepoznat kao društveno odgovorna institucija u području svoga znanstvenoga, obrazovnog i stručnog djelovanja.

Posjetite stranicu

Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije

Povijest

Korijeni Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije sežu u 1919. godinu, kada je utemeljena Tehnička visoka škola u Zagrebu.

Jedan od tadašnjih odjela je kemičko-inžinirski, čiji prvi dekan prof. dr. V. Njegovan nastoji od samih početaka osigurati nastavni i znanstveni rad po uzoru na europska i američka visoka učilišta. Posebice se angažirao oko pronalaženja nastavnika, a koliko je u tome uspio svjedoče imena Ivana Mareka, poznatog izumitelja peći za elementarnu organsku kemijsku analizu, Ivana Plotnikova, fotokemičara svjetskog glasa, Franje Hanamana, izumitelja volframove žarne niti i nešto kasnije Vladimira Preloga, budućeg nobelovca.

Godine 1926. Tehnička visoka škola prerasta u Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu što omogućuje nastavnicima i suradnicima intenzivniji znanstveni rad. Uz Vladimira Preloga koji prvi u nas uvodi organsku sintezu tu je i plejada mlađih znanstvenika, koji su se dokazali u svijetu znanosti i tehnike. To su Vjera Marjanović, Rikard Podhorsky, Karlo Weber, Matija Krajčinović i Miroslav Karšulin.

Svi oni odlaze na znanstvena usavršavanja u inozemstvo i nakon povratka prenose stečene spoznaje podižući razinu znanja i utječući na razvoj struke. Rikard Podhorsky već 1935., dakle istodobno s kretanjima u Europi, a na temelju američkih iskustava promiče kemijsko inženjerstvo kao egzaktnu znanost koja je “isto tako potrebna kemijskom inženjeru koliko i čiste discipline kemija i fizika”.

Kemičko-inženjerski odjel 1926. postaje dio Tehničkog fakulteta. Prestrukturiranjem Tehničkog fakulteta 1956. Kemijsko tehnološki studij djeluje na Kemijsko-prehrambeno-rudarskom fakultetu, a od 1957. u sklopu novoosnovanog Tehnološkog fakulteta. U tom razdoblju postaje jezgra oko koje nastaju novi fakulteti (Metalurški u Sisku, Tehnološki u Splitu, Prehrambeno-biotehnološki u Zagrebu). 1978. godine odvaja se Metalurški fakultet, 1980. Prehrambeno biotehnološki fakultet i konačno razdvajanjem Tehnološkog fakulteta na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i Tekstilno-tehnološki fakultet 16. studenog 1991. godine, ispunjava se dugogodišnja težnja Fakulteta za samostalnošću.